FAQ
Iha pergunta balun ne'ebé sempre mosu wainhira ita hakarak hatene klean liu konaba Labarik Lakon husi Timor-Leste
Durante periodu konflitu husi 1975-1999, labarik rihun ba rihun ne’ebé dezloka ho forsa husi sira-nia família iha teritóriu Timor-Leste ba Indonézia. Prátika dezlokasaun labarik sira ne’e hala’o extensivamente husi organizasaun militár sira, nune’e mós husi fundasaun karidade no relijioza sira iha Indonézia, hanesan forma ida atu kontrola sentimentu no domina ema Timor.
Labarik Timor-oan sira tinan 18 mai kraik ne’ebé ofisiál públiku sira, ka ho koñesimentu husi ofisiál públiku sira, foti ba Indonézia,lahó konsentimentu husi sira-nia família ka mahein sira durante konflitu 1975-1999 iha Timor-Leste.
Dezlokasaun labarik Timor-oan sira ba Indonézia ho variedade husi na’ok husi soldado individual to’o programa edukasionál ne’ebé governu finansia. Labarik hirak ne’e mós foti husi fundasaun relijioza sira, instituisaun sosiál sira, no sivíl sira. Labarik barak mak foti ba Indonézia ne’e ema trata sira hanesan propriedade ne’ebé mak muda ho forsa, tau iha kaixa, no presija halo serbisu manuál ba família sira ne’ebé sira hela ba.
Tuir CAVR, “prátika jerál kona-ba foti labarik sira ne’e demonstra pensamentu katak lihusi kontrola Timor-Leste, Indonézia iha podér ilimitadu ba labarik sira ... Membru ABRI no seluk ne’ebé kaer podér iha Timor-Leste sente sira iha direitu atu foti labarik Timor-oan sira lahó lisensa husi sira-nia inan-aman.”
Labarik barak ne’ebé ema foti mak labarik mane ne’ebé rekruta orijinalmente hanesa TBO. Depois serbisu hanesan TBO ba periodu balun, labarik hirak ne’e balun tau iha ro’o ne’ebé lori fila unidae ba Indonézia. Maibé, iha mós labarik feto no mane sira ne’ebé mak la’ós TBO iha ro’o hirak ne’e.
Tenaga Bantuan Operasi = Pesoál Asisténsia Operasionál
Uza labarik sira hanesan TBO ameasa sira-nia moris, saúde no perspetiva. Membru sira husi militár Indonézia ativamente involve labarik sira iha militár no paramilitár, uza sira hanesan TBO no membru milisia. Periodu serbisu ne’ebé mak dura ba tinan naruk estraga sira-nia oportunidade atu hetan edukasaun. Barak husi sira iha aleza fiziku husi lori sasan todan ne’ebé liu sira-nia abilidade.
Relatóriu komisaun lialoos, CAVR, kalkula katak labarik rihun ba rihun mak dezloka entre 1975-1999. Montante labarik hamutuk 4,000 ka 4,435 ne’ebé dala barak sira husi mídia no grupu sosiedad sivíl bainhira diskute fenomena ne’e. Maibé, montante hirak ne’e sae husi informasaun husi UNHCR, ne’ebé mak iha mandatu atu dokumenta labarik sira ne’ebé lakon iha 1999. Ne’e duni, númeru husi labarik sira ne’ebé deslokadu no seidauk fila ne’e tuir loloos boot liután.
Deslokadu forsadu muda maneira moris husi labarik Timor-ona sira. Barak esperiénsia persegisaun husi sira ne’e foti sira. Situasaun ne’e na’ok sira husi oportunidade sira ne’ebé sira merese atu hetan, hanesan edukasaun, infansia, domin família nian, no identidade kulturál.
Ho tempu ne’ebé pasa, labarik sira ne’e sai adultu. Barak adapta ona ba kultura, lingua no relijiaun husi teritóriu Indonézia iha ne’ebé sira hela ba. Maske sira iha naran foun, sira nafatin lembra sira-nia identidade Timór, no restu husi sira-nia memória infansia: vista foho, suku nia naran, inan-aman nia naran no múzika labarik sira.
Labarik Timor-oan sira ne’e haruka ba parte barak iha Indonézia, dalaruma mesak no dalaruma iha grupu sira. Balun haruka ba orfanatu privadu ka estadu sira, balun ba dormitóriu relijioza, no balun hetan adopta husi família sira hanesan labarik no obriga atu serbisu. Maibé, iha modelu komún sira iha ne’ebé labarik sira konta istória kona-ba sira-nia esperiénsia sira:
- Lakon indentidade kulturál
- Perseguisaun
- Lakon komunikasaun ho sira-nia família sira
- Lakon indentidade kulturál
- Perseguisaun
- Lakon komunikasaun ho sira-nia família sira