FAQ

Iha pergunta balun ne'ebé sempre mosu wainhira ita hakarak hatene klean liu konaba Labarik Lakon husi Timor-Leste

Durante periodu konflitu husi 1975-1999, labarik rihun ba rihun ne’ebé dezloka ho forsa husi sira-nia família iha teritóriu Timor-Leste ba Indonézia. Prátika dezlokasaun labarik sira ne’e hala’o extensivamente husi organizasaun militár sira, nune’e mós husi fundasaun karidade no relijioza sira iha Indonézia, hanesan forma ida atu kontrola sentimentu no domina ema Timor.
Labarik Timor-oan sira tinan 18 mai kraik ne’ebé ofisiál públiku sira, ka ho koñesimentu husi ofisiál públiku sira, foti ba Indonézia,lahó konsentimentu husi sira-nia família ka mahein sira durante konflitu 1975-1999 iha Timor-Leste.
Dezlokasaun labarik Timor-oan sira ba Indonézia ho variedade husi na’ok husi soldado individual to’o programa edukasionál ne’ebé governu finansia. Labarik hirak ne’e mós foti husi fundasaun relijioza sira, instituisaun sosiál sira, no sivíl sira. Labarik barak mak foti ba Indonézia ne’e ema trata sira hanesan propriedade ne’ebé mak muda ho forsa, tau iha kaixa, no presija halo serbisu manuál ba família sira ne’ebé sira hela ba.
Tuir CAVR, “prátika jerál kona-ba foti labarik sira ne’e demonstra pensamentu katak lihusi kontrola Timor-Leste, Indonézia iha podér ilimitadu ba labarik sira ... Membru ABRI no seluk ne’ebé kaer podér iha Timor-Leste sente sira iha direitu atu foti labarik Timor-oan sira lahó lisensa husi sira-nia inan-aman.”
Labarik barak ne’ebé ema foti mak labarik mane ne’ebé rekruta orijinalmente hanesa TBO. Depois serbisu hanesan TBO ba periodu balun, labarik hirak ne’e balun tau iha ro’o ne’ebé lori fila unidae ba Indonézia. Maibé, iha mós labarik feto no mane sira ne’ebé mak la’ós TBO iha ro’o hirak ne’e.
Tenaga Bantuan Operasi = Pesoál Asisténsia Operasionál
Uza labarik sira hanesan TBO ameasa sira-nia moris, saúde no perspetiva. Membru sira husi militár Indonézia ativamente involve labarik sira iha militár no paramilitár, uza sira hanesan TBO no membru milisia. Periodu serbisu ne’ebé mak dura ba tinan naruk estraga sira-nia oportunidade atu hetan edukasaun. Barak husi sira iha aleza fiziku husi lori sasan todan ne’ebé liu sira-nia abilidade.
Relatóriu komisaun lialoos, CAVR, kalkula katak labarik rihun ba rihun mak dezloka entre 1975-1999. Montante labarik hamutuk 4,000 ka 4,435 ne’ebé dala barak sira husi mídia no grupu sosiedad sivíl bainhira diskute fenomena ne’e. Maibé, montante hirak ne’e sae husi informasaun husi UNHCR, ne’ebé mak iha mandatu atu dokumenta labarik sira ne’ebé lakon iha 1999. Ne’e duni, númeru husi labarik sira ne’ebé deslokadu no seidauk fila ne’e tuir loloos boot liután.
Deslokadu forsadu muda maneira moris husi labarik Timor-ona sira. Barak esperiénsia persegisaun husi sira ne’e foti sira. Situasaun ne’e na’ok sira husi oportunidade sira ne’ebé sira merese atu hetan, hanesan edukasaun, infansia, domin família nian, no identidade kulturál.
Ho tempu ne’ebé pasa, labarik sira ne’e sai adultu. Barak adapta ona ba kultura, lingua no relijiaun husi teritóriu Indonézia iha ne’ebé sira hela ba. Maske sira iha naran foun, sira nafatin lembra sira-nia identidade Timór, no restu husi sira-nia memória infansia: vista foho, suku nia naran, inan-aman nia naran no múzika labarik sira.
Labarik Timor-oan sira ne’e haruka ba parte barak iha Indonézia, dalaruma mesak no dalaruma iha grupu sira. Balun haruka ba orfanatu privadu ka estadu sira, balun ba dormitóriu relijioza, no balun hetan adopta husi família sira hanesan labarik no obriga atu serbisu. Maibé, iha modelu komún sira iha ne’ebé labarik sira konta istória kona-ba sira-nia esperiénsia sira:
  1. Lakon indentidade kulturál
  2. Perseguisaun
  3. Lakon komunikasaun ho sira-nia família sira
Reúne labarik lakon sira ho sira-nia família sira iha Timor-Leste ne’e posibel no furak, maibé presiza apoiu no finanseiru signifikante, partikularmente husi Governu Indonézia no Timor-Leste.
Ami serbisu atu hala’o rekomendasaun sira husi komisaun lialoos no rekonsiliasaun rua, hetan labarik lakon, no fó sira oportunidade atu reúne ho sira-nia família sira. Dadauk ne’e, “labarik” na’in 58 partisipa ona iha vizita reuniaun sira ho sira-nia família iha Timor-Leste. Husi 58 ne’e, balun ema foti bainhira sira sei tinan 5. Sira la iha kontaktu ho sira-nia família sira iha tinan 20-40 nia laran.
Dezembru ne’e ami sei lori hamutuk na’in 9 ka liu husi hirak separadu husi sira-nia família sira iha Timor-Leste. Maibé serbisu ne’e seidauk hotu – sei iha labarik barak ne’ebé seidauk hetan no halo ligasaun fali ho sira-nia família sira. Hamutuk ho ami hodi hatudu apoiu ba labarik Timor-oan separadu sira, no tulun sira iha ami-nia esforsu atu lori barak liután hamutuk ho família sira.
AJAR kontribui ona no promove kooperasaun ofisiál entre Governu Indonézia no Timor-Leste kona-ba asuntu labarik sira ne’ebé hetan separasaun forsada. Dezde 2013, AJAR no Grupu Serbisu ba Labarik Lakon serbisu ona ho grupu sosiedade sivíl sira no Komisaun Direitus Umanus sira Indonézia no Timor-leste nian atu buka tuir labarik sira ne’ebé ema na’ok no foti ba Indonézia durante konflitu husi 1975-1999.
Ami foka ba esforsu atu reúne labarik lakon sira ho sira-nia família sira. Dadauk ne’e “labarik” na’in 58 partisipa ona iha vizita reuniaun sira ho sira-nia família sira iha Timor-Leste. Husi na’in 58, balun ema foti bainhira sira sei tinan 5. Sira la iha kontaktu ho sira-nia família sira iha tinan 20-40 nia laran.
Dezembru ne’e ami sei lori hamutuk na’in 9 ka liu husi hirak separadu husi sira-nia família sira iha Timor-Leste. Sei iha labarik barak ne’ebé seidauk hetan no halo ligasaun ho sira-nia família sira. Ami-nia serbisu ne’e seidauk hotu.
Direitu ba infansia, atu hatene ida nia inan-aman, no liberdade atu hili oinsá atu moris ne’e na’ok no lakon husi labarik Timor-oan sira. Bainhira sira ema foti sira ho forsada husi sira-nia família sira durante konflitu 1975-1999, asesu ba direitu sira ne’e blokeadu. Hetan no reúne labarik lakon Timor-oan sira ho sira-nia família sira mak dalan ida sira bele hetan fali kontrolu ba sira-nia moris. Maibé, sira labele halo ida ne’e mesak. Fundus no apoiu ne’e presiza urjente tebes husi Governu Indonézia no Timor-Leste atu apoia prosesu ne’e.
Iha oportunidade ba Governu Indonézia no Timor-Lesteatu estabelese istória propriu ba vítima sira ne’ebé iha direitu atu hetan fali sira-nia liberdade. Ami koko nafatin atu hetan solusaun hodi hahuu prosesu ne’e.
Ami konkorda atu uza “Labarik Lakon” ne’ebé signifika “Lost Child” iha Tetun (lingua Timór), Maske ami mós hili ona atu uza termu “Stolen Children”, ami rekoñese katak iha nesesidade atu iha fleksibilidade ba objetivu buka no advokasia ba responde vítima sira.
Iha termu ne’ebé “sutil” ne’ebé bele uza se ne’e bazeia ba konkordansia prinsipiu serbisu sira. Ne’e inklui, por ezemplu, labarik sira ne’ebé dezloka forsada, separadu forsada, no lori ho meius seluk, lahó nega lialoos kona-ba violasaun direitus umanus sira ne’ebé mak akontese no sira-nia konteksu.
Komisaun Lialoos no Amizade (CVA) Indonézia no Timor-Leste, ne’ebé mak estabelese husi Governu rua ho mandatu atu serbisu husi 2005 to’o 2008, halo rekomendasaun sira relasiona labarik separadu sira.
Dezde relatóriu CVA formalmente submente ba prezidente rua iha 2008, negosiasaun sira kona-ba implementa rekomendasaun sira ne’e kontinua ona. Iha Jullu 2009, Timor-Leste submete proposal breve ba Indonézia hodi konsidera estabelese grupu serbisu kona-ba asunsu ema lakon sira, inlkui labarik separadu sira, maibé Indonézia relutante atu akompaña ka halo tuir
Iha Outubru 2011, Governu Indonézia publika Regulasaun Prezidensiál ba implementasaun rekomendasaun CVA nian. Maibé, atravez tinan ba tinan, iha progresu uitoan iha area ne’e husi Governu rua.
Governu Indonézia no Timor-Leste tenke foti etapa konkretu sira atu fasilita reuniaun hirak ne’e, serbisu besik ho grupu sosiedade sivíl sira ne’ebé halo ona atu lori avansa ne’e.