Ita nia Istoria
ANTESEDENTE
Periodu bainhira labarik sira ne’e foti husi Timor-Leste ba Indonézia bele tapa ka haree ba iha okupasaun Indonézia iha Timor-Leste, ne’ebé mak remata husi 1975-1999.
1976-79
Iha tinan 1970s nia rohan, pesoál militáriu husi nivel okos to’o médiu foti labarik sira, rekruta sira hanesan membru husi Forsa Asisténsia Operasionál (TBO), no hatama sira iha ro’o navál ne’ebé mak lori soldado sira fila ba Indonézia.
1980-89
Iha tinan 1980s nia rohan, autoridade Governu no militár koko at regula prátika kona-ba dezloka labarik sira no atu fiskaliza pesoál militár ne’ebé mak foti sira. Troka ho, instituisaun hanesan ospitál, organizasaun karidade no relijioza fasilita tranferensia labarik sira ba Indonézia. Fundasaun ne’ebé estabelese husi Jenerál Suharto finansia programa lubuk hirak ne’e. "Sira haruka labarik Timor-oan sira ba instituisaun oioin iha Indonézia atu hela no estuda, iha kazu balun lahó lisensa ka bensaun husi sira-nia família ka lahó fornesimentu dalan ba sira-nia família sira atu kontaktu nafatin ho sira-nia oan."[1]
1990-98
Iha tinan 1990s, prátika tranferensia labarik sira ne’e kontinua. “Programa husi Ministeriu Edukasaun no Kultura no Ministeriu Rekursu Umanu ne’ebé haruka labarik Timor-oan sira ba Indonézia atu estuda ka serbisu ne’e bazeia ba motivasaun politikál no seguransa. Motiviasaun hirak ne’e inlklui promove komitmentu ba integrasaun ho Indonézia no hasai manifestante pontensiál sira husi Timor-Leste."[2]
1999
Violénsia pur volta periodu Referendum 1999 ba independénsia nian iha Timor-Leste book no hamosu laloran refujiadu sira ba NTT, Indonézia. Durante runggurangga, estimasaun kuazu labarik hamutuk 4,500-5,000 ne’ebé separa husi sira-nia família sira. “Kazu balun akontense iha kontestu evakua sai labarik sira husi Timor-Leste ba labarik sira-nia protesaun.”[3]
Prosesu Formál Konta-sai-Lialoos
Inisiativu insiál ne’e hala’o husi grupu sosiadade sivíl iha nasaun rua atu halo tuir rekomendasaun komisaun lialoos nian hodi reúne Labarik Lakon sira ho sira-nia família. Maibé, barak mak sei separadu ho laiha kontaktu ho sira-nia família iha dékade barak nia laran. Esfosru oioin hirak ne’e sei kontinua la’o nafatin to’o direitu Labarik Lakon sira restaura fali: INFOGRAFIS OF 10th KKP INDONESIA - TIMOR-LESTE
19 Outubru 1999
Membru Parlamentu ratifika TAP MPRV/1999 kona-ba Referendum iha Timor-Leste, liberta Timor-Leste atu ukun rasik aan.
31 Janeiru 2000
KPP HAM kompleta investigasaun relasiona ho Timor-Leste no hatama ninia relatóriu ba Advogadu Jerál, inklui rekomendasaun atu kontinua investigasaun no akuzasaun kona-ba ofisiais militár boot sira.
Relatóriu KPP HAM hateten katak pelu menus pursentu 50 husi populasaun total ne’ebé mak evakua obrigamente, enkuantu pursentu 78 husi edifísiu sira ne’ebé hetan sunu no estraga. Númeru ema mate ho estimasaun entre 1,200 no 1,500.
Rezultadu konklui mós katak krime hasoru umnidade involve grupu milísia sira no soldado Indonézia sira akontese duni. Rezultade husi referendum anunsia iha 4 Setembru 1999 dadeer. Totál husi eleitór na’in344,580 ka pursentu 78.5 rejeita proposta kona-ba autonomia espesiál ba Repúblika Indonézia, no hamutuk ema na’in 94,388 ka pursentu 21.5 vota ba autonomia espesiál.
2000
Presaun internasionál atu lori hirak ne’ebé responsavel husi militár Indonézia ba justisa fó moris ba Lei nu. 26/2000 kona-ba Tribunál Direitus Umanus.
2001
Governu Timor-Leste, liuhusi regulamentu UNTAET 2001/10, estabelese Komisaun Lialoos no Rekonsiliasaun (KLR), ka, lihusi hetan mandate husi parlamentu hanesan estipula iha artigu konstituisaun RDTL 162. KLR Timor-Leste (Comissao de Acolhimento, Verdado e Reconciliacao de Timor Leste /CAVR), serbisu ba tinan tolu atu revela lialoos kona-ba violasaun direitus umanus grosu iha 1974-1999.
2003
Iha 2003, CAVR forma ekipa peskiza atu reve impaktu husi konflitu ba labarik no hodi aprezenta sasin labarik sira nian iha audensia públiku sira. Ida ne’e mós fasilita vizita reuniaun id aba labarik lakon sira, Yuliana (Bileki), ne’ebé mak foti iha 1979, atu hasoru ninia família iha Ainaro. Relatóriu CAVR rekomenda katak Governu rua tau atensaun ba labarik Timor-oan sira ne’ebé mak foti ba Indonézia no nafatin separadu husi sira-nia família sira, no fornese oportunidade ba sira atu liga fali no hasoru fali, inklui liberdade atu determina sira-nia futuru rasik.
14 Dezembru 2004
Lider Timor-Leste no Indonézia sira konkorda atu forma Komisaun Lialoos no Amizade (CVA). Ida-ne’e tuir kresimentu presaun atu akuza suspeitu husi krime direitus umanus sira ne’ebé mai husi militár Indonézia.
31 Outubru 2005
CAVR kompleta ninia relatóriu finál ho titulu “Chega!” ne’ebé signifika “para” ka “natoon ne’e natoon”. Relatóriu hamutuk pájina 2,500 hatama ba Prezidente Timor-Leste no Sekretáriu Jerál ONU iha 20 Janeiru 2006.
Chega! haktuir katak Timor-Leste sofre husi violasaun grosu direitus umanus nia, inklui direitu ba auto-determinasaun, oho, lakon enforsadu, violasaun ba direitu labarik, violasaun ekonomiku, direitu sosiál no kulturál, tortura, violasaun husi regra funu. Númeru ema mate durante okupasaun Indonézia hamutuk husi 102,800 to’o 183,000, maioria mak vítima husi violénsia militár Indonézia nian.
15 Jullu 2008
Komisaun Lialoos no Amizade (CVA) Indonézia no Timor-Leste nian hatama relatóriu finál ho titulu “Per Memoriam Ad Spem” (Liuhusi Memória ba Esperansa), ne’ebé submete husi CVA ba Prezidente Timor-Leste no Indonézia. Relatóriu CVA konfirma rezultadu CAVR nian kona-ba violasaun grosu diretus umanus nian ne’ebé kompromete husi Indonézia, inklui faktu sira relasiona ho tranfere labarik sira husi Timor-Leste ba Indonézia husi 1975-1999. CVA mós mensiona responsabilidade instituisaun militár no sivíl sira iha Indonézia ba krime hasoru umanidade ne’ebé mak akontese iha Timor-Leste iha 1999.
28-29 Agostu 2008
Reuniaun Ofisiál Seniór (SOM) entre Indonézia no Timor-Leste realiza ba dahuluk atu realiza rekomendasaun CVA nian.
2009
Governu Timor-Leste submete proposta ba Governu Indonézia atu forma grupu sub-serbisu bilaterál atu kaer kestaun kona-ba ema lakon sira.
Setembru 2009
Parlamentu fó sai desizaun relasiona ho buka vítima lakon sira, pagamentu kompensasaun, no ratifikasaun konvesaun ONU nian kona-ba lakon forsada sira. Ida-ne’e inklui kazu kona-ba lakon forsada sira husi 1997-1998, ne’ebé esbalesidu tribunál ad hoc direitus umanus nian.
2010
Komisaun A Palamentus Timor-Leste nian realzia konsultasaun públiku sira kona-ba proposta ne’ebé membru sosiedade sivíl no sobrevivente sira submete ba reparasaun, no mós kriasaun instituisaun sira atu implementa rekomendasaun CAVR no CVA nian. Konsultasaun hirak ne’e demora iha 2011 no 2012.
26 Janeiru 2010
Komnas HAM asina Nota de Entendimentu ho Provedór Timor-Leste atu akompaña implementasaun rekomendasaun sira CVA nian, espesialmente relasiona ho buka ema lakon sira.
2011
Grupu Serbisu ONU kona-ba Lakon Forsada no Naun-voluntáriu (WGEID) vizita Timor-Leste no halo rekomendasaun sira atu ratifika Konvensaun Ema Lakon sira.
6 Outubru 2011
Prezidente fó sai Dekretu Nu. 72 husi 2011 kona-ba Planu Asaun ba implementasaun rekomendasaun sira CVA nian no Implementasaun kona-ba Fiskalizasaun husi Grupu Serbisu Planu Asaun sira. Iha Kapitulu V Anexa, ida-ne’e haktuir katak Kordensaun Ministeriu ba Politikál, Legál no Asuntu Seguransa mak atu estabelese Komisadaun Reunifikasaun Família. Komisaun ne’e iha mandate atu lori hamutuk labarik sira ne’ebé separadu husi sira-nia família iha Timor-Leste.
Abríl 2013
Iha 2013, Komnas HAM no nia parseiru,Provedoria dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ), asina nota de entendimentu atu akompaña rekomendasaun sira CVA nian.
2015
Reuniaun 2015 mak reuniaun boot dahuluk iha area ida ne’e no hasa’e momentum ba kooperasaun entre grupu sosiedade sivíl Komnas HAM Indonesia no PDHJ Timor-Leste. Hetan kobertura husi mídia nasionál no lokál.Prime Minister Rui de Araujo asked to meet the 15 children who attended the reunion.
Grupu Serbisu ONU nian kona-ba Lakon Forsada no Naun-voluntáriu sira (WGEID) mós fila ba Timor-Leste no hato’o frustrasaun kona-ba rekomendasaun balun halo iha 2011 ne’ebé mak la akompaña husi Governu no Parlamentu Timor-Leste, inklui ratifikasaun kona-ba Konvensaun ba Lakon, no estabelesimentu Institutu. Memória (Institutu Memoria) ne’ebé mak mandata iha relatóri CVA.
AJAR publika peskiza tinan 7 CVA nian no 10 CAVR, ho titulu “Invonvenient Truths”.
2016
Reuniaun Ofisiál Seniór (SOM) da-7 RI – Timor-Leste kona-ba akompañamentu ba Implementasaun kona-ba Rekomendausaun sira Komisaun Lialoos no Amizade (CVA) realiza iha Bali.
31 Outubru 2016
Responde ba advokasia husi membru sosiedade sivíl sira, Primeiru Ministru Rui de Araújo forma grupu serbisu atu revee implemtansaun husi rekomendasaun hirak ne’e. Grupu serbisu dezenvolve dezeña ba CNC ne’ebé mak pasa liuhusi Dekretu Lei Nu. 48/2016 no adopta husi Konsellu Ministru iha 31 Outubru 2016.
17 Jullu 2017
Governu Timor-Leste establese Centro Nacional Chega – Husi Memória ba Esperansa (CNV). CNC aponta atu fasilita implementasaun rekomendasaun sira husi CAVR no CVA, espesialmente iha asuntu kona-ba reúne Labarik Lakon iha Indonézia ho sira-nia família iha Timor-Leste.
15 Jullu 2018
Tinan sanulu liu ona dezde relatóriu CVA hatama ba Prezidente Indonézia no Prezidente Timor-Leste.
Esforsu Sosidade Sivil
Referendum 1999 konklui katak Timor-Leste rejeita autonomia. Desizaun ne’e estabelese Timor-Leste hanesan estadu independente rasik ne’ebé mak bolu Timor-Leste. Komunidade internasionál no nasionál halo tiha ona esforsu oioin atu responde ba forma violasaun direitus umanus oioin ne’ebé akontese durante okupasaun Indonézia. Esforsu hirak ne’e espera atu revela lialoos kona-ba saida mak akontese duni, restaura diginidade ba vítima sira no nasaun, buka akontabilidade husi sira ne’ebé reponsavel, no hala’o reformasaun governu hodi dezenvolve Timor-Leste iha diresaun di’ak liután
2012
Eskritor Helen van Klinken publika ninia monografia ho titulu “Making Them Indonesians: Child Transfers Out of East Timor”.
Abril 2013
Grupu sosiadade sivíl iha Indonézia no Timor-Leste, iha kolaborasaun ho instituisaun nasionál diretus umanus kada nasaun nian, estabelese inisiativu ida atu buka no hetan ema ne’ebé separa husi sira-nia família iha Timor-Leste ne’ebé mak sei labarik entre 1975-1999, ema nain 2 asiste atu bá Timor-Leste hodi hasoru sira-nia família biolojiku.
2015
Grupu sosiedade sivíl sira iha Indonézia no Timor-Leste haforsa inisiativa sira atu reúne labarik lakon sira ho sira-nia família iha Timor-Leste. Labarik nain 15 ne’ebé lakon hetan konvite atu hasoru sira-nia família sira iha Dili. Reuniaun iha tinan 2015 mak reuniaun boot dahuluk iha area ida ne’e no hasa’e momentum ba kooperasaun entre grupu sosiedade sivíl Komnas HAM Indonesia no PDHJ Timor-Leste. Hetan kobertura husi mídia nasionál no lokál.
2016
Reuniaun sira hala’o iha Maiu no Novembru. Labarik lakon sira hasoru malu ho Prezidente no Primeiru Ministru Timor-Leste.
Abril 2017
Grupu sosiedade sivíl iha Indonézia no Timor-Leste konkorda atu hasoru malu hodi reflete no haforsa kooperasaun liuhusi forma Grupu Serbisu ba Labarik Lakon.
November 2017
Reuniaun da-5 haruka Labarik Lakon nain 15, no involve grupu sosiedade sivíl iha kada nasaun, Komnas HAM, PDHJ, CNC, no Ministeriu Negosiu Estranjeiru Indonézia, no Ministeriu Solidaridade Sosiál Timor-Leste.
30 November – 10 December 2018
Reuniaun da-6 haruka Labarik Lakon na’in 6.
11-18 November 2019
Reuniaun da-7 haruka Labarik Lakon na’in 14.